TA NE PREKIDA POST

 

U Ramazan-i erifu, kada postimo na kaza - za keffaret, za zavjet ili nafilu, nee nam pokvariti post ako:  zaboravimo da postimo pa jedemo, pijemo ili imamo seksualni odnos;  ili ako u snu imamo ejakulaciju;  ili dok smo budni ejakuliramo, gledajui [u neto seksi];  ako stavimo tinkturu joda ili neku mast ili surmu, ak i ako se njihova boja ili miris osjete u pljuvaci ili mokrai;  ako sa ehvetom (sa poudom, sladostrasno, pohotno) poljubimo;  ako ogovaramo;  ako kupicama (rogom) pustimo krv;  ako nehotice povratimo punim ustima, ili ako malo namjerno povratimo;  ako nam ue voda u uho ili nam nehotice kroz usta i nos ue u grlo praina, dim ili muica, [ako primamo kiseonik kroz crijevo, ako ne moemo sprijeiti udisanje kroz usta i nos tueg dima od cigara];  ako, kada ispiremo usta sa pljuvakom progutamo mokrinu koja je zaostala u ustima;  ako stavimo lijek u oko i u zubnu upljinu ak i ako u grlu osjetimo njegov okus.  Ni jedan, od gore navedenih sluajeva, nam ne kvari post.

Autor knjige Bahr-ur-raik - rahmetullahi teala alejh-kae, U izvjesnim sluajevima, usta, se smaraju kao unutranji organ.  Prema tome, ako posta proguta svoju pljuvaku njegov post nije pokvaren.  To je slino nedasetu (prljavtina, izmet) u tijelu, koji ide od stomaka do crijeva.  Krvarenje iz rane u ustima - kada izvadimo zub, ili iz mjesta injekcije, ili krv koja dolazi iz stomaka u usta, ne kvare ni post ni abdest.  Kada pljunemo ili progutamo ovu krv, ako je vie pljuvake nego krvi, dakle, ako je pljuvaka ukaste boje nee nam pokvariti post.  Isto je i sa drugim stvarima koje dolaze, iz stomaka u usta, tako da ni abdest nije izgubljen niti je post pokvaren.  Ako povratimo punim ustima, oba su pokvarena (i abdest i post).  Nekada se, unutranjost usta, smatra vanjskim dijelom tijela.  Post nije pokvaren kada se voda stavi u usta.  Isto je ovako napisano i u knjizi Devhere.  Prema tome, vidimo da, kada izvadimo zub, ako nam rana puno krvari post nee biti pokvaren ako krv pljujemo.  Kada ne postimo, neemo izgubiti abdest ako progutamo krv.  Ako je koliina krvi manja od koliine pljuvake ni jedan, od ova dva (abdest i post) nije poniten.]

Lijepo je kasno sahuriti [ustati prije zore i jesti] (ali mora biti prije fedra) a pouriti sa iftarom (ali mora biti nakon zalaska sunca).  Ibni Abidin kae, Namjera ovoga je da se ne otee s iftarom do vremena kada se vide zvijezde.  Na oblanom vremenu se ne trebamo iftariti ak i ako ujemo ezan i pucanj topa (ili vidimo kandilje) sve dok nismo sigurni da je sunce zalo.  U 187. ajetu sure Bekara je nareeno da post poinje u vrijeme fedr-i sadika (prave zore).  Ovo Allahovo teala nareenje se ne smije promijeniti.

Bolesnik nee postiti ako e se njegova bolest pogorati, nosea ena, ena koja doji dijete i vojnik u ratu ne poste ako su slabi (nejaki).  Oni e napostiti na kaza, kada ozdrave.  Radnik koji zna da e se, dok radi i zarauje za izdravanje svoje familije, razboliti ne smije prekinuti s postom prije nego se razboli.  Neko ko odlui (nanijjeti) da krene na put od tri dana hoda [104 kilometra] postaje musafir (putnik).  Musafiru je dozvoljeno da prekine svoj post - sljedei dan, i da naposti na kaza poslije Ramazana ali, mu je bolje da posti ako mu post nee nakoditi.  Nema potrebe za keffaret kada se prekine post u putovanju, kada odluimo da ostanemo manje od petnaest dana.  Kada je njegovo putovanje zavreno i kada se vrati kui ili kada odlui da tamo ostane petnaest dana on e napostiti na kaza one dane koje nije postio.  Oni koji nisu bolesni kao i oni koji nisu musafir moraju postiti ak i ako su radnici, vojnici ili studenti.  Ako ne budu postili njihov dunah (grijeh) e biti veliki.  Oni e morati da naposte na kaza.  Ako prekinu post, nakon to su nanijjetili da poste, oni e takoe morati uiniti i keffaret (kaznu za prekidanje posta).  Autor knjige Bahdet-ul-fetva - rahmetullahi teala alejh - kae, Kada se Ramazan-i erif podudari sa ljetnim mjesecima laov e se preruiti u vjerskog ovjeka i spreavati omladinu, studente, radnike da ne poste govorei, Daiz (dozvoljeno) je ne zanijjetiti i sada ne postiti;  moete postiti zimi - na kaza, kada budu krai dani.  Ako u Ramazanu jedete i pijete - bez nijjeta, ne morate initi keffaret.  On e biti strogo kanjen.  Bie mu zabranjeno da tako govori.

Ibni Abidin kae, Ako je bolesnik, ozbiljno zabrinut da e mu se bolest pogorati, ili da e mu se ozdravljenje otegnuti, ili ima nesnosne bolove, ili ako neko - ko se o njemu brine, doe do zakljuka da ga nee moi adekvatno lijeiti i da ga moe izgubiti, dozvoljeno mu je da ne posti i da naposti na kaza kada se oporavi.  Ako je zdrava osoba ubjeena da e se razboljeti;  ili ako dravni radnik koji obavlja fizike poslove kao to su, ienje rijeke, u nepogodnim uslovima i koji je zabrinut da e se teko razboliti radi velike zime ili velike vruine;  ili ako bilo koja ena [koja radi da se izdrava i koja ivi sama i nema ni odakle novanih primanja] je ubijeena da da e se, ako posti, razboljeti dok radi teak fiziki posao, kao to je pranje vea ili kao kuna pomonica, dozvoljeno joj je ne postiti ili prekinuti post koji je zanijjetila i napostiti ga na kaza.  Ubjeenost znai primjetiti simptome smrti na osnovu linog ubjeenja ili obavjetenje koje nam je dao ekspert ljekar - Musliman (tabib-i muslim-i hazik).  Ekspert (hazik) znai specijalista za izvjesnu bolest.  Dozvoljeno je da nas pregleda i lijei ljekar koji je poznat kao kafir (nevjernik) ili fasik (grijenik) ali, ibadet se ne smije prekinuti na osnovu njihovog savjeta.  Ako, na osnovu njihovog savjeta prekinemo ibadet keffaret e biti potreban.  Autor pie u predmetu pod naslovom ikrah, da gubitak organa, uda (ruke, noge), nae sve imovine, preivljavanje estokog (iddetli) ili strahovitog muenja u zatvoru i prebijanje mogu donijeti smrt.  U knjizi Imdad-ul-islam pie, Ako ne moemo nai ljekara muslimana - eksperta, i ako nemamo linog iskustva, trebamo prvo progutati komadi papira, zatim neto pojesti a onda popiti lijek.  Mi emo ovakvom procedurom izbjei keffaret.  [Ako prekinemo post iz opravdanog razloga taj dan emo napostiti na kaza.  Ali, ako iz neopravdanog razloga prekinemo post dobiemo dug keffaret (odnosno moraemo isplatiti kaznu za prekidanje posta).  Dakle, kada imamo neki zdravstveni problem, i nismo u stanju da naemo salih doktora - muslimana, koji nam moe rei da li je na razlog opravdan ili nije, da bi nam prekidom naeg posta bio zagarantovan kaza - a ne keffaret, trebamo bez vode progutati mali komadi papira ili zrnce rie.  Prekid posta na ovakav nain ne zahtijeva keffaret (kaznu) poto, ako progutamo neto to nije ljekovito ni hranljivo, kao na primjer, komadi papira, kameni ili metal ne zahtijeva keffaret nego samo da ga napostimo na kaza.  Pogledajte lanak pod naslovom ta prekida post.]  U knjizi Bahr-ur-raik pie, Svako koga je ujela otrovna ivotinja upotrebom lijeka prekida post koji e, nakon Ramazana, naposti na kaza.  Ibni Abidin pie na kraju predmeta o onim koji prekidaju post, Svako, kome trebaju ivotne potrebtine i vjeruje da se moe razboljeti prekida post.  Ako je on ugovorom zaposlen, i ako mu njegov poslodavac ne dozvoljava da uzme odmor za vrijeme Ramazana, i ako ako on i njegova familija ne trebaju ivotne potrebe on ne prekida post.  Takvoj osobi je proenje haram.  Ako on nema za sebe i za svoju familiju ivotnih potreba on mora nai laki posao.  Ako mu nije mogue nai laki posao dozvoljeno mu je prekinuti post i nastaviti sa radom.  Isto tako, ako post u Ramazanu teti nekome ko treba da poanje ljetinu odnosno, ako nee biti u stanju da pobere plodove pa e mu ljetina biti unitena ili ukradena [ili ako je sigurno da e kia poruiti kuu ako ne nastavimo sa gradnjom] a nije u stanju da nae nekog, ko e mu ovo za platu uraditi dozvoljeno mu je prekinuti post i uraditi posao.  Om e nakon zavrenog posla nastavi sa postom i proputene dane naposti na kaza nakon Ramazana.  Nee biti grijeh.  Svakome je dozvoljeno prekinuti post i napostiti na kaza ako sigurno zna da je bolestan od ei ili da umire od ei.  Za to ne treba initi keffaret.  Prevedeno sa engleskog jezika iz knjige Seadet-i Ebedijje, peti fascikl.