ŠTA
PREKIDA POST
Jesti ili
piti nešto korisno
to jeste, unijeti kroz usta u stomak nešto hranljivo, ljekovito, narkotièno (što
uspavljuje) ili nešto
što opija, imati ili biti prisiljeni da
imamo seksualni odnos u mjesecu ramazanu - kada znamo da postimo, i kada smo,
prije svanuæa
prethodnog fedžra zanijjetili da postimo za sobom
povlaèi i kaza (kasnije napostiti dan za dan)
i keffaret [keffaret, ili kazna za (prekinut) post, je osloboditi roba. Onaj ko ne može osloboditi roba mora da bez
prestanka postiti
šezdeset dana.
Nakon
šezdeset dana
on onda mora da naposti - na kaza, svki dan koji nije postio]. Prema ovoj definiciji pušenje prekida post i za sobom povlaèi oboje, i kaza i keffaret, zato
što
èvrste i teène
èestice dima idu zajedno sa pljuvaèkom u stomak.
Ako, nakon puštanje krvi
kupicama (medicinsko davanje krvi), i ogovaranja, za koje se sigurno znamo da ne
kvare post, svjesno jedemo - misleæi da nam je
post pokvaren, naš post
æe biti pokvaren i povlaèiæe
za
sobom i kaza i kefaret. Ako neko ko je nakon zore u Ramazanu
zanijjetio da posti uèini prije
dahve
nešto -
što
æe prekinuti
njegov
post, po dvojici imama su i kaza i keffaret potrebni.
Po Imam-i a’zamu je samo kaza potreban.
Ako neko jede i pije nakon dahve keffaret nije potreban prema sve tri imama. Kazna keffareta je potrebna za oskvrnuæe
èasti i
dostojanstva mubarek Ramazana.
Keffaret je kazna za svjesno prekidanje posta u Ramazanu koji je sahih prema sve
èetiri mezheba.
Prema tome, ako hanefija namjerno prekine post za koji je zanijjetio
poslije fedžra
(zore), ili ako ga je zanijjetio prije fedžra ali je
prisiljen da ga prekine, ili ga mora prekinuti radi nekog uzura (šeri’atski opravdanog razloga), on ne
mora da
èini keffaret s obzirom da je u
šafi’i mezhebu
šart (uslov)
prije zore (fedžra)
zanijjetiti. Kada prekinemo kaza,
zavjetni ili nafilu post neæemo
èiniti keffaret.
Ako neko, ko je uèinio
nešto -
što za sobom
povlaèi kaza u u
jednom danu Ramazana, uradi opet, to isto, namjerno, drugi dan, on
æe morati uèiniti keffaret.
Ako se greškom
omrsimo, na primjer, ako nam - kada uzimamo abdest malo vode promakne niz grlo; ili ako smo prisiljeni da se omrsimo; ako se klistiramo;
ako ušmrknemo lijek koji je teèan;
ako promirišemo
kolonsku vodu (losion); ako udahnemo dim [dim cigare koju neko
puši];
ili udahnemo dim alojevog drveta nadimljenog
æilibarom; ili ako stavimo kapi u uho; ili ako kroz kožu proðe lijek
kojim smo namazali
èir [ili ako
špricom
ubrizgamo lijek]; ako progutamo nešto
što nije
ljekovito ni hranljivo, kao na primjer, komadiæ papira, kamenèiæ
ili metal; ako namjerno povratimo punim ustima; ako neko -
èiji zub krvari, proguta samo krv ili
krv koja je pola i pola pomiješanu sa
pljuvaèkom; ako jedemo neznajuæi da je nastala zora ili se iftarimo
misleæi da je sunce zašlo;
ako, nakon
što
smo se greškom omrsili nastavimo s jelom misleæi da smo se omrsili; ako stavimo vode u usta;
ili ako u snu imamo seksualni odnos;
ako postimo bez nijjeta ili ne zanijjetimo prije zore u Ramazanu pa onda
prestanemo postiti nakon vremena dahve iako smo zanijjetili poslije zore; post je, u svim ovim sluèajevima prekinut i u svim ovim sluèajevima je neophodno, poslije Bajrama,
samo dan za dan napostiti na kaza.
Ali, keffaret nije potreban ni u jednom od ovih sluèajeva. Ako nam kiša ili snijeg upadnu u grlo i post i
namaz su preknuti. Neophodno je
napostiti na kaza (dan kada nam se je to desilo).
Ako postanemo
džunub (to
jeste ako smo ejakulirali ili imali poluciju) dok nekoga grlimo i ljubimo post
je pokvaren i mora ga se napostiti na kaza.
Meðutim,
ako ne postanemo
džunub, neæe nam
pokvariti post. Autori knjiga Hindijje i Bahr i Durr-ul-muhtar - rahmetullahi teala alejhim edžma’in - pišu da je samo
neophodno na kaza napostiti ako postanemo
džunub onanisanjem (masturbiranjem). Ako progutamo nešto
što nam’ je
ostalo od prethodne noæi iza zuba,
to
æe nam’
prekinuti (pokvariti) post. Ako je progutani komad veæe od zrna leblebije (nohuta, nauta,
sastrice, slanutka) i taj dan trebamo napostiti na kaza.
Meðutim,
ako je progutani komadiæ
manji od
zrna leblebije, on
nam’
neæe
pokvariti
post. Ako neko zaboravi da posti,
pa onda nešto
pojede; pojede ili popije nešto - nakon
što se sjetio
da posti - iako zna da jelo u zaboravu neæe pokvariti post, njegov post æe biti
pokvaren i biæe
neophodno oboje, i kaza i keffaret.
U knjizi
Multeka i u svim drugim knjigama piše da, “Ako lijek koji smo stavili na
glavu ili na tijelo da izlijeèimo
èir proðe u mozak
ili u sistem za varenje, post takve osobe je pokvaren i samo ga treba na kaza
napostiti.” U objašnjenju knjige
Multeka
piše,
“Imam-i a’zam je rekao da kvari post ako hrana proðe kroz
èir.
Meðutim dva imama su rekla da prolazak
hrane kroz
èir ne kvari post zato
što se post kvari samo onda kada se
hrana unese u tijelo kroz prirodne tjelesne otvore.”
Tahtavi ovo lijepo objašnjava u
komentaru na knjigu Merakil-felah i
kaže,
“Ako se zna da je teèni ili
èvrsti lijek,
koji je stavljen na na
èir - na
glavu ili na tijelo, prošao u mozak
ili u sistem za varenje, post je pokvaren. Ako se ne zna za sigurno je li prošao i ako je lijek u teènom
stanju
on kvari post po Imam-i a’zamu. Meðutim, druga dva imama su rekla da ne
kvari, ako se za sigurno ne zna da je lijek prošao. Sve tri imama su rekla da lijek ne kvari
post, koji je u
èvrstom
stanju, a za koji se ne zna zasigurno da li prolazi.” Prema tome, razumije se da su sva tri imama kazala da kvari
post, kada se zasigurno zna, da je lijek prošao bez
obzira u kakvom je stanju (teènom
ili èvrstom). Prevedeno sa engleskog jezika
iz knjige Se’adet-i Ebedijje, peti
fascikl