7 - Ovaj veliki alim (imami a’zam Ebu Hanife rahmetullahi teala alejh) islama, i stotine njegovih studenata, su, da bi po cijelom svijetu tačno objavili i raširili put našeg Poslanika, napisali na milione knjiga. Danas, u slobodnom svijetu, nema grada i sela i osobe koja nije čula za islam. Ako neko ko čuje za islam iskreno poželi da ga ispravno nauči Allah dželle-šanuhu obećaje da će mu dati pravo znanje. Danas su svjetske biblioteke pune kataloga s naslovima knjiga o islamu. Na primjer, Katibova Ćelebijina knjiga Kešf-uz-zunun ima 15.000 (petnaest hiljada) naslova knjiga i 10.000 (deset hiljada) imena autora. Ova knjiga je na arapskom jeziku. Ona ima dva toma. Isma’il paša iz Bagdada je na nju napisao još dva dodatna toma. U ovim dodatnim tomovima se nalazi skoro 10.000 imena knjiga i autora. Knjiga Kešf-uz-zunun je prvi put izdata 1250./1835. godine u Lajpcigu (Leipzig). Gornji dio stranice je pisan arapskim a donji dio latinskim jezikom. Ona je prije toga, 1112./1700. godine, prevedena na francuski jezik. Ona je, u tačno isto vrijeme, takođe izdata i u Egiptu. Ona je na kraju 1360./1941.-1366./1947. godine izdata u Istanbulu zajedno sa svoja oba dodatna dijela. Sadržaj knjiga je poredan po arapskom alfabetu. Ministarstvo za prosvjetu u Turskoj je prodavalo ove četiri knjige. Knjiga Esma’-ul-muellefin ima dva toma i na arapskom je jeziku. Nju je napisao Isma’il paša. Ona je izdata 1370./1951. i 1374./1955. godine u Istanbulu. U ova dva toma su autori knjige Kešf-uz-zunun i njenih dodataka napisani po arapskoj abecedi, i pod svakim imenom su napisani naslovi knjiga koje je dotični autor napisao. Danas postoji još i jedna druga jako korisna i cijenjena knjiga. Ona u sebi ima spisak svih knjiga na svijetu koje su napisane na arapskom jeziku, i imena njihovih autora, i biblioteke u kojima se one nalaze, i njihove brojeve pod kojima se one mogu naći u tim bibliotekama. Ta knjiga je na njemačkom jeziku. Nju je napisao Karl Brokelman (Carl Brockelmann). Ona se zove Geschichte der Arabischen Literatur. Ona je izdata 1362./1943. godine u Lajdenu (Leiden). Knjiga Miftah-us-se’ade, autora Taškopruzade Ahmeda ef. rahmetullahi teala alejh - autora knjige Šeka’ik-i Nu’manijje, koja daje biografije alima koji su obrazovani u Osmanlijskom carstvu - definiše i objašnjava blizu 500 naučnih grana i informiše nas o knjigama koje su napisane u svakoj naučnoj grani i o njihovim autorima. Njegov sin, Kemaluddin Muhammed, je preveo ovu knjigu sa arapskog na turski jezik. Ona citira alime islama i njihove radove. On joj je dao naslov Mevdu’at-ul-ulum. Ovu knjigu je 1313. godine izdala štamparija novina Ikdam. Ona se može naći u knjižarama. Kada se sagleda ovih dvadeset osnovnih grana islamskih nauka, i njihovih osamdeset podgrana, i islamske učenjake ovih svih grana i podgrana, i knjige koje su oni svi istrajno i neumorno pisali, osoba koja je pametna i razumna ne može odoliti a da se ne zadivi velikom broju islamskih učenjaka (alima) i njihovom umijeću u zaranjanju u okean znanja. [Oni (alimi islama) su u ovim svojim knjigama dokumentima i argumentima pobili riječi naturalista i materijalista, i gluposti koje su nemuslimani htjeli da unesu u islam, i sve ih ušutkali, i ugasili vatru fitne i fesada koju su potpalili din dušmani i zindici. Štaviše, oni su skinuli masku i otkrili one koji su pokušali da daju Kur’ani kerimu pogrešno značenje, i one koji su nastojali da sa zlim namjerama defiluju njegove prevode. Oni su, s jedne strane, jasno napisali, jedno po jedno, sve ono što se mora vjerovatri, a s druge, vrlo ispravno predstavili čovječanstvu vjerski aspekt svakog događaja koji se desio i koji će se desiti na ovom cijelom svijetu sve do njegovog kraja (do kijameta).] U knjigama su napisana imena i biografije od preko osam stotina (800) onih koji su pohađali imamova a’zamova Ebu Hanifina rahmetullahi teala alejh predavanja. Pet stotina šezdeset (560) njih su postali čuveni u nauci fikha. Trideset šest (36) njih je došlo na nivo idžtihada.