ODABRANI ČLANCI IZ KNJIGA ALIMA EHLI SUNNETA

Sljedeća informacija je uzeta iz prvog članka, prvog dijela knjige pod naslovom Vječna sreća (TAM ILMIHAL-Se’adet-i Ebedijje):

Naučiti osnove imana, farzove i harame, je farz. Trideset tri farza su dobro poznata. Četiri od njih su osnova; klanjati namaz, postiti, davati zekat i obaviti hadždž. Ova četiri farza, zajedno sa imanom, su temelj islama. Ko ima iman, i ibadeti, to jest onaj ko izvršava ova četiri farza, se zove muslim ili musliman. [Učenja koja se moraju vjerovati da bi neko bio musliman nisu samo šest osnovnih imanskih šartova. Da bi neko bio musliman on mora takođe i vjerovati da se moraju izvršavati dobro poznati farzovi, i mora vjerovati da se moramo čuvati (suzdržavati) od zabranjenog (harama). Onaj, ko ne vjeruje da su mu izvršavanje farzova i suzdržavanje od harama prva i glavna dužnost, gubi svoj iman i postaje murted (odmetnik, otpadnik iz vjere, apostata). Ko vjeruje da je izvršavanje farzova i izbjegavanje harama naša prva dužnost, ali ne izvršava jedan ili više farzova, ili radi jedan ili više harama, je musliman. Ali, on je kriv i griješan musliman. Takav musliman se zove fasik. Ibadet (obožavanje i molenje Allaha dželle-šanuhu) je izvršavanje farzova i suzdržavanje ili apstinencija od harama. Musliman koji nastoji da ibadeti, i koji se, odmah čim pogriješi, pokaje i traži oprost (tj. dođe na tevbe i istigfar), se zove salih musliman. Uzeto iz knjige Stazom Sunneta - Publikacija Izdavačke kuće “Ihlas Vakuf” koja se nalazi u Istanbulu, Turska.] Onaj koji ih sve izvršava, i čuva se od harama, je savršen (potpuni) musliman. Ako je jedno od ovih manjkavo, ili ne postoji, i njegovo muslimanstvo je takođe manjkavo. Onaj ko ne izvršava nijedno od njih može biti pravovjernik (mu’min), ali on nije savršeni (potpuni) musliman. Iako ovako vjerovanje (iman) štiti čovjeka na ovom svijetu, sa ovakim vjerovanjem je jako teško preseliti na onaj svijet s imanom. (Ovo je slično svijeći u fenjeru). Iman je kao svijeća. Propisi islama (ahkam-i islamijje) su kao fenjer oko svijeće (u kom je svijeća). Svijeća i fenjer koji je štiti (da se ne ugasi) predstavljaju islam i din-i islam. Svijeća će se bez fenjera brzo ugasiti. Bez imana nema islama. Prema tome, gdje nema islama nema ni imana.

Vjera (din) je put koji je Allah dželle-šanuhu propisao ljudima sa ciljem da dobiju vječnu sreću. Beskorisni putevi koje ljudi izmišljaju pod imenom vjere se ne zovu vjera. Oni se zovu nevjerstvo, bezvjerstvo, i kafirluk. Allah dželle-šanuhu je od hazreti Ademovog alejhisselam vremena slao ljudima svakih hiljadu godina vjeru preko Poslanika. Ovi Poslanici ili Pejgamberi (koji su donosili vjeru) se zovu Resuli (jednina=Resul). S druge strane, Allah dželle-šanuhu je u svakom stoljeću dao najčišćem čovjeku da bude Poslanik. On je kroz njega učvrstio Svoju vjeru. Ovi Poslanici, koji su poslati u svakom stoljeću, i koji su slijedili Resule, se zovu Nebi. Svi Poslanici su podučavali svaki narod (kojem su došli) isto vjerovanje; to jest, oni svi su tražili od svojih sljedbenika da vjeruju iste stvari. Ali, pošto su njihove vjere (zakonici, šerijati) bile različite; to jest stvari koje se trebaju srcem i tijelom izvršavati i od kojih se treba čuvati i suzdržavati, bile različite, i njihova muslimanstva su bila drukčija.

Onaj ko ima iman i slijedi propise islama je musliman. Oni koji hoće da prilagode propise islama svom ćejfu, i željama svog nefsa, su kafiri. Oni ne shvataju da je Allah dželle-šanuhu poslao vjere sa ciljem da ubije i razbije želje nefsa i ćejfa i sa njima spriječi suvišnu pretjeranost.

[Šest imanskih farzova su: (1) AMENTU BILLAHI - Vjerovati u Allaha dželle-šanuhu, (2) VE MELAIKETIHI - Vjerovati u Njegove meleke, (3) VE KUTUBIHI - Vjerovati u Njegove knjige, kitabe, (4) VE RUSULIHI - Vjerovati u Njegove Pejgambere, alejhimussalevatu vetteslimat, (5) VEL-JEVMIL-AHIR - Vjerovati u Sudnji dan, (6) VE BIL-KADERI HAJRIHI VE ŠERRIHI MINELLAHI TEALA - Vjerovati da sve što se događa biva s Allahovom dželle-šanuhu voljom i određenjem.

Pet islamskih farzova su: (1) Izgovoriti kelimei-šehadet, (2) Klanjati namaz (salat), (3) Dati od imovine zekat, (4) Postiti svaki dan u mjesecu Ramazanu, (5) Za sposobanu osobu jednom u životu obaviti hadždž.

Dvanaest namaskih farzova, (koji se sastoje od sedam uslova [šartova] i pet sastavnih dijelova [rukunova]):

Sedam uslova ili šartova za ispravnost namaza su: (1) Da smo čisti od nedžaseti hukmijje, to jest, da imamo gusul i abdest, da smo čisti. (2) Da smo čisti od nedžaseti hakikijje, to jest, da su nam čisti odjeća i mjesto gdje klanjamo. (3) Da nam je pokriven avret, to jest, da smo propisno pokriveni. (4) Da smo okrenuti prema Kibli. (5) Da je nastupilo vrijeme namaza. (6) (Srcem) donijeti odluku (zanijetiti) da hoćemo da klanjamo namaz. (7) Tekbir tahrima (izgovoriti prvi tekbir, to jest, izgovoriti Allahu ekber).

Pet rukunova ili farzova, odnosno sastavnih djelova namaza su: (1) Kijam (stajanje u namazu). (2) Kiraet (učenje Kur’ani kerima u namazu). (3) Ruku’ (pregibanje u namazu). (4) Sedžda (stavljanje čela i nosa na tlo). (5) Kade-i ahir (zadnje sjedenje).

Četiri abdeska farza su: (1) Oprati lice. (2) Najmanje četvrtinu glave potrti mokrim rukama (to jest mesh učiniti). (3) Oprati ruke do iza lakata. (4) Oprati noge do iza članaka.

Tri gusulska farza su: (1) Izaprati usta. (2) Izaprati nos. (3) Oprati cijelo tijelo.

Tri tejemmumska farza su: (1) Donijeti odluku (nijjet učiniti). (2) Potrti dlanove po čistom kamenu ili zemlji i njima potrti po licu (mesh učiniti), to jest, potrti dlanove po licu kao da se umivamo. (3) Potrti dlanove po čistom kamenu ili zemlji i njima potrti (mesh učiniti) prvo po desnoj pa onda po lijevoj ruci.]

ODABRANI ČLANCI IZ KNJIGA ALIMA EHLI SUNNETA