ODABRANI ČLANCI IZ KNJIGA ALIMA EHLI SUNNETA

POST U MJESECU RAMAZANU

Četvrti, od pet temelja (šartova) islama je “postiti svaki dan mubarek mjeseca Ramazana”. Post je postao farz desetog dana mjeseca Ša’bana, osamnaest mjeseci po Hidžri i mjesec dana prije Bitke na Bedru. Riječ “Ramazan” znači gorjeti, jer grijesi onih, koji poste, i mole Allaha dželle-šanuhu za oprost, u ovom mjesecu sagorjevaju i nestaju.

U knjizi Rijad-un-nasihin piše, “U knjizi Buhari, Ebu Hurejre radijallahu anh prenosi, ‘Kada mjesec Ramazan nastupi kapije dženneta se otvore. Kapije džehennema se zatvore i šejtani povežu.’ Imam-ul-eimme Muhammed bin Ishak bin Huzejme je napisao da je hazreti Selman-i Farisi radijallahu anh rekao da je Resulullah sallallahu alejhi ve sellem rekao na hutbi na zadnji dan mjeseca Ša’bana, ‘O Muslimani! Tako veliki mjesec će vas zasjeniti da je njegova jedna noć [Lejlet-ul-kadr] korisnija od hiljadu mjeseci. Allah dželle-šanuhu je naredio da se u ovom mjesecu svaki dan posti. U ovom mjesecu je sunnet po noći obavljati teraviju namaz. U ovom mjesecu uraditi malo dobra, radi Allaha dželle-šanuhu, donosi nagradu kao izvršavanje farza u drugim mjesecima. U ovom mjesecu izvršavanje jednog farza donosi nagradu kao izvršavanje sedamdeset farzova u drugim mjesecima. Ovaj mjesec je mjesec strpljenja (sabra, sabura). Oni koji su strpljivi će otići u džennet. Ovo je mjesec u kom se moramo lijepo slagati. U ovom mjesecu se rizk mu’mina povećava. Ako neko u ovom mjesecu dadne iftar nekom ko posti njegovi grijesi će biti oprošteni. Hak teala će ga osloboditi od džehennemske vatre. On će dobiti onoliko sevaba koliko ima postač.” Ashabi kiram su rekli, “O Resulullah! Svaki od nas nije toliko bogat da dadne iftar postaču, ili da mu dadne cijeli obrok.” Resulullah alejhisselam je odgovorio, “Dobićete sevab čak i ako mu, kao iftar, dadnete samo jednu hurmu ili mu ponudite malo mlijeka ili vode da se iftari. Ovaj mjesec je u svojim prvim danima rahmet (milost), u svojim srednjim danima afv i magfiret (oprost) a u svojim zadnjim danima oslobođenje od džehennema. Allah dželle-šanuhu će u ovom mjesecu oprostiti, i spasiti od džehennemske vatre, one [patrone, šefove, komandire, direktore] koji potčinjenim [radnicima, činovnicima, vojnicima i studentima] olakšavaju dužnosti. U ovom mjesecu često radite četiri stvari! Allah dželle-šanuhu puno voli dvije od njih. One su izgovaranje Kelime-i šehadeta i činjenje istigfara. Druge dvije morate uvijek raditi. One su, traženje Allahovog dželle-šanuhu dženneta i zaštite od Njegovog džehennema. Ko u ovom mjesecu dadne postaču vode neće biti žedan na kijametskom danu.

Hadisi šerif, koji se nalazi u Sahihu Buharije kaže, “Ako neko zna da je u mjesecu Ramazanu farz i dužnost postiti, i ako za svoj post očekuje od Allaha dželle-šanuhu sevab (nagradu), njegovi prošli grijesi će biti oprošteni.” Dakle, mi moramo vjerovati da je post Allahova dželle-šanuhu zapovijed i moramo za njega očekivati nagradu (sevab). Ali, uslov je da se ne žalimo da su dani dugi i da je teško postiti. Mi bi trebali smatrati težak post, među ljudima koji ne poste, najvećom srećom i bogatstvom.

Hadisi šerif, koji nam dolazi preko Džabira bin Abdullaha radijallahu anh, a koji nam prenosi hafiz [to jest, alim hadisa] Abdul’ azim-i Munziri u svojoj knjizi Ettergib vetterhib i hafiz Ahmed Bejheki u njegovoj knjizi Sunen kaže, “Allah dželle-šanuhu u Ramazan-i šerifu poklanja mom ummetu pet stvari koje nije dao nijednom drugom Poslaniku:
1 - Allah dželle-šanuhu pogleda na prvu noć Ramazana pravovjerne (mu’mine) Svojim rahmetom. On nikada neće mučiti (dati azab) Svoje robove koje On pogleda Svojim rahmetom.
2 - U vrijeme iftara Allahu dželle-šanuhu postačev dah miriše ljepše od ikakvog mirisa.
3 - U Ramazanu meleci čine dovu svaki dan i svaku noć za postače da im njihovi grijesi budu oprošteni.
4 - U Ramazan-i šerifu Allah dželle-šanuhu dodijeljuje postačima mjesto u džennetu koje će oni dobiti na ahiretu.
5 - Allah dželle-šanuhu na zadnji dan Ramazan-i šerifa oprašta svim mu’minima koji su postili.

Imam-i Rabbani kuddise sirruh ovako piše u prvom tomu, u 45. pismu, u njegovoj knjizi Mektubat, “Nagradu (sevab) koju ćemo dobiti za sve nafile ibadete - kao što su, nafila namaz, zikr, sadaka, koje obavimo u Ramazan-i šerifu - je ravan količini sevaba koji ćemo dobiti za izvršavanje farzova u drugim mjesecima. Jedan farz, koji je obavljen u ovom mjesecu, je kao sedamdeset farzova obavljenih u drugim mjesecima. Ko u ovom mjesecu dadne iftar postaču njegovi grijesi (džunasi) će biti oprošteni. On će biti oslobođen od džehennema. Allah dželle-šanuhu će, bez smanjivanja postačevog sevaba, dati takođe i njemu isto onoliko sevaba koliko će dati i postaču. Onim amirima (pretpostavljenim), koji olakšavaju svojim podčinjenim, će biti oprošteno. Oni će biti oslobođeni od džehennema. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je u Ramazan-i šerifu oslobađao robove i davao šta god je ko od njega tražio. Onim, koji u ovom mjesecu ibadete, i rade dobre poslove, je suđeno (dat nasib) da nastave tako raditi cijele godine. Onom ko ne poštuje ovaj mjesec, i griješi u njemu, će biti dato da tako, u griješenju, provede cijelu godinu. Smatraj ovaj mjesec zgodnom prilikom. U njemu moraš što više ibadetiti. Moraš raditi ono sa čim je Allah dželle-šanuhu zadovoljan (razi). Ovaj mjesec moraš smatrati zgodnom prilikom da zaradiš ahiret. Kur’ani kerim je objavljen u Ramazanu. Kadr noć [Pogledajte članak pod naslovom “Mubarek noći” u drugom fasciklu knjige Endless Bliss.] je u njemu. U Ramazan-i šerifu je sunnet iftariti se (prekinuti post) hurmom. Važni sunneti u Ramazani šerifu su: Proučiti, “Zehebezzama’ vebtelletil uruk ve sebe-tel-edžr inšaallahu teala” kada se iftarujemo [kako piše u Šelbijevom objašnjenju knjige Tebjin], klanjati teraviju namaz, i proučiti hatmu (cijeli Kur’ani kerim).

POST IMA TRI FARZA:

1 - Nijjet (donijeti odluku da ćemo postiti),
2 - Znati najranije i najkasnije vrijeme za nijjet,
3 - Čuvati se od prave zore (fedžr-i sadika) pa do zalaska sunca [to jest, u okviru šer’i dana] svega onoga što kvari post. [Riječ “šer’i dan” ili “šerijatski dan” je pridjev. On znači “ono što je propisano islamskim šerijatom.”]

POSTOJI OSAM VRSTA POSTOVA:

1 - Postovi koji su farz. Farz postovi su takođe podjeljeni na dvije vrste. Farz postovi koji se obavljaju u izvjesno vrijeme, kao na primjer, post u Ramazan-i šerifu.
2 - Postovi koji su farz ali se ne obavljaju u izvjesno vrijeme. Primjeri ovih su postovi na kaza i postovi keffareta. Međutim, keffaret post je farz-i ameli. To znači da onaj, ko ga porekne, ne postaje kafir.
3 - Post koji je vadžib i koji se takođe obavlja u izvjesno vrijeme kao što je post na izvjesni dan ili na izvjesne dane.
4 - Post koji se obavlja nasumice. [Naravno, ovdje ne treba ni spominjati da dan, koji se posti, ne smije biti dan u na koje islam zabranjuje da se posti (kao na primjer bajram).]
5 - Post koji je sunnet, kao ma primjer, post na deveti i deseti dan mjeseca Muharrema.
6 - Post koji je mustehab. Njegovi primjeri su post na trinaesti, četrnaesti i petnaesti dan svakog arapskog mjeseca; post samo na dane džume; post na dan Arefata što je dan koji je prethodan kurbanskom bajramu. Neki alimi su takođe rekli da je mekruh postiti samo na dane džume. Onom ko hoće da posti na dan džume je bolje da takođe posti i u četvrtak i u subotu. Jer, bolje je ne raditi nešto za što su alimi rekli da je mekruh.
7 - Post koji je haram. Haram je postiti na prvi dan ramazanskog bajrama (fitr bajrama) i na sve četiri dana kurbanskog bajrama.
8 - Postovi koji su mekruh: Postiti samo na deseti dan mjeseca Muharrema, postiti samo u subote, postiti na dane (koji se zovu) Nervuz i Mihridžan [dane dvadesetog marta i dan dvadesetog septembra], postiti svaki dan tokom cijele godine, i postiti i uopšte ne govoriti.

Hadisi šerif koji se navodi u knjizi Merakil-felah kaže, “Počnite postiti kada vidite mjesec! Kada ga ponovo vidite prestanite s postom.” Prema ovom naređenju mjesec Ramazan počinje kada se hilal (mlađak) najprije vidi. U Ibni Abidinovoj diskusiji o kibli i u knjigama Eši’at-ul-leme’at i Ni’met-i islam autori kažu da nije dozvoljeno početi postiti prema kalendarima (takvimima) i proračunima, prije nego što se hilal vidi. Za svakog muslimana je vadžib kifaje (vadžib-i kifaje) da na trideseti dan mjeseca Šabana, ode poslije zalaska sunca da traži (istraživa) hilal i da ode kadiji i da ga čim vidi hilal (mlađak) informiše.

Alimi četiri mezheba su jednoglasno rekli da post počinje od momenta kada se na horizontu pojavi bjelina koja se zove fedžr-i sadik. U knjizi Multeka piše, “Postiti znači ne jesti ništa, ne piti, i ne imati seksualni odnos, od prave zore (fedžr-i sadika) pa do zalaska sunca. U Ramazanu je farz da se srcem zanijjeti da će se postiti (u vremenskom periodu) između zalaska sunca prethodnog dana pa sve do vremena (koje se zove) Dahve-i kubra na dan koji ćeš postiti.”

.......... Prijevod ovoga dijela se nastavlja. Inšaallah on će u najskorije vrijeme biti umetnut ovdje u tekst..........

Požuriti sa iftarom i kasno jesti sahur (ali mora biti prije zore, fedžra) su sunneti. Resulullah sallallahu alejhi ve sellem je bio jako pažljiv oko ova dva sunneta. U knjizi Durer piše, “Jelo, koje se jede u vrijeme sehera se zove sahur. Vrijeme sehera je zadnja šestina noći [od šar’i (šerijatskog) zalaza sunca do vremena imsaka.”] Žuriti sa iftarom, i kasniti sa sahurom, je možda postalo sunnet da bi se pokazala ljudska nemoć i potreba. U stvari, ibadet je namjenjen da se pokaže ljudska nemoć i potreba.

U knjizi Rijad’un’nasihin piše [Značenje (odnosno meal) jednog ajeti kerima iz sure Bekara kaže], “Jedite i pijte sve dok ne budete mogli razlikovati bijeli konac od crnog.” Kasnije je dodata riječ fedžrin, da naznači da ovi konci predstavljaju dnevno svjetlo i mrak noći. Vidimo da post započinje kada se, kao konci, bjelina dana može razlikovati od tame noći.” U knjigama Medžma’ul-enhur i Hindijje piše, “Prema većini alima hanefi mezheba vrijeme imsaka počinje, dakle mora se zapostiti, kada se pojavi bjelina na bilo kom dijelu horizonta. [Šest do deset minuta] nakon vremena imsaka, kada kada se bjelina - kao konac - rasprostrani na horizontu, počinje vrijeme sabah namaza. Ovako se ponašati je obazrivost. [To jest, bolje je i pažljivije je]. Post i namaz onih koji slijede ovaj proces je sahih prema svim alimima. Međutim, ako se počne postiti iza vremena imsaka biće sumnjivo. Vrijeme imsaka se može pronaći astronomskim proračunima i ono je zapisano u kalendarima (takvimima). Međutim, danas, u nekim kalendarima je - kao početak posta - napisano drugo vrijeme (koje je 10 minuta nakon vremena imsaka), ili čak, kada se na horizontu pojavilo i crvenilo. Post svih onih koji slijede ove nove kalendare nije sahih (nije ispravan). Razlika između ova dva vremena, to jest, početka posta i sabah namaz, je oko deset minuta i to vrijeme se naziva ihtijat zeman (vrijeme predostrožnosti). Nije ispravno opisati - ovo vrijeme - kao temkin (vrijeme opreznosti). Autor knjige Bahr-ur-raik nas informiše da je mekruh odgađati post do sumnjivog vremena. Prije svega, post koji je započet nakon pojave crvenila, nije ni u kom slučaju sahih. Prvi takvim u Osmanlijskoj državi je napravljen 987. godine po Hidžri [1528. godine nove ere].

Šernblali rahmetullahi teala alejh piše u svojoj knjizi Nur-ul-izah, “Kada je noć vedra musteheb je (lijepo je) iftariti čim nastupi vrijeme.” U objašnjenju ove knjige piše, “Kada je oblačno moramo biti pažljivi i zaštititi naš post da se ne bi omrsili [dakle, moramo malo očekati sa iftarom]. Ako se iftarimo prije nego što vidimo zvijezde iftarili smo se dovoljno rano.” Tahtavi piše u svom objašnjenju ove knjige, “Musteheb je iftariti se prije akšam namaza. Kako piše u knjizi Bahr, [i u Ibni Abidinu], požuriti s iftarom znači iftariti se prije nego što se vide zvijezde.” Takođe je i musteheb klanjati akšam namaz u ovom vremenu, to jest, klanjati ga rano. Kada smo ubijeđeni da je sunce zašlo, proučićemo jednom E’uzu i Bismile a onda ćemo reći, “Allahumme ja vasi’al-magfireh igfirli ve li-validejje ve li-ustazijje ve lil-mu’minine vel mu’minat jevme jekumulhisab.” Poješćemo jedan ili dva zalogaja a onda ćemo reći, “Zehebezzama’ vebtelletil-uruk ve sebetel-edžr inšaallahu teala” i nastaviti s iftarom. Prvo ćemo se iftariti hurmom, ili vodom, ili sa maslinom, ili sa soli. Dakle, prekinućemo post. Onda ćemo klanjati namaz u džema’atu, u džamiji, ili kod kuće. Nakon toga ćemo večerati. Pošto će nas uzeti duže vremena da za stolom jedemo, naročito u Ramazanu, moramo se iftariti sa malo hrane, a onda, iza akšama namaza večerati, tako da ćemo ujedno i klanjati rano i jesti bez žurbe . Na ovaj način ćemo i iftariti rano i klanjati namaz rano.

.......... Prijevod ovoga dijela se nastavlja. Inšaallah on će u najskorije vrijeme biti umetnut ovdje u tekst..........

Mustehab (lijepo) je iftariti prije (klanjanja) akšam namaza. Ali, mi moramo izostaviti musteheb, ako hoćemo da sačuvamo naš ibadet, da nam se ne pokvari. Mi trebamo prvo klanjati akšam namaz pa se onda iftariti. Na ovaj način ćemo iftariti prije nego što se vide zvijezde. Dakle, žurićemo, a istovremeno, naš post neće biti u opasnosti da bude pokvaren. Ako je potrebno, akšam namaz možemo i ponovo klanjati, prije isteka njegovog vremena. Kalendarske greške, sat, svijeća, top, i ezan ne oslobađaju naš post od kvarenja.

Ibni Abidin piše u poglavlju o namaskim vremenima, “Da bi se iftarili potrebno je da nas informišu dva pravedna (adil) muslimana da je sunce zašlo. Čak će biti dovoljan i jedan.” [Kako se iz gore napisanog vidi osobe koje pripremaju takvim i one koje pucaju iz topa i one koje uče ezan moraju biti adil]. Prevedeno sa engleskog jezika, iz petog fascikla knjige Endless Bliss (Se’adet-i Ebedijje).

ODABRANI ČLANCI IZ KNJIGA ALIMA EHLI SUNNETA